Ukupna inflacija u svibnju

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj procjeni u svibnju 2026. usporila se na 4,9% s 5,4% u travnju (Slika 1. i Tablica 1.), ponajviše kao rezultat nastavka usporavanja rasta cijena hrane. Istodobno, inflacija cijena energije se smanjila, ali se i dalje nalazi na visokoj razini pod utjecajem ranijih kretanja na globalnom tržištu, dok je temeljna inflacija ostala nepromijenjena. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, usporila se u svibnju na 5,2% s 5,8% u travnju. U europodručju se ukupna inflacija (HIPC) u svibnju ubrzala na 3,2% (s 3,0% u travnju) čemu je najviše pridonio brži rast cijena usluga, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja smanjila na 1,7 postotnih bodova s 2,4 postotna boda u travnju.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

 
Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za svibanj 2026. godine.

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

 
Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.

Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u svibnju

Smanjenje ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u svibnju ponajviše odražava znatno usporavanje godišnjeg rasta cijena hrane na 2,5% s 3,7%, kao rezultat povoljnih baznih učinaka i nižih tekućih pritisaka. Tako se inflacija cijena hrane spustila na najnižu razinu od sredine 2024. godine. Premda se inflacija cijena energije usporila na 16,9% sa 17,5% u travnju, i dalje se nalazi na visokoj razini što odražava ranija poskupljenja naftnih derivata, uz znatan doprinos ukupnoj inflaciji od 2,1 postotni bod, pri čemu njezin pritisak na domaću inflaciju i dalje ublažavaju vladine mjere. Istodobno temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene energije i hrane, treći mjesec zaredom iznosi 3,7%. Pritom se godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda povećala na –0,5% s –0,7% u travnju, dok se inflacija cijena usluga usporila na 7,0% sa 7,3% iz prethodnog mjeseca. Usluge i nadalje imaju najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji (2,3 postotna boda). Visoka stopa rasta cijena usluga odražava solidnu domaću potražnju u uvjetima relativno snažnog rasta troškova rada, kao i raniji rast određenih administrativnih cijena (najamnina, naknade za uporabu cesta, odvoza smeća, odvodnje otpadnih voda, stomatoloških usluga).

Usporavanje ukupne inflacije mjerene IPC-om u svibnju odražava usporavanje inflacije cijena svih njezinih glavnih komponenata, a ponajviše hrane. Tako se inflacije cijena hrane usporila na 2,3% (s 3,5% u travnju) uslijed čega se njezin doprinos ukupnoj inflaciji primjetno smanjio (na 0,7 postotnih bodova s 1,1 postotnog boda). Iako u manjoj mjeri, smanjenju ukupne inflacije pridonijelo je i usporavanje inflacije cijena energije (na 16,9% sa 17,5%) i inflacije cijena usluga (na 7,9% s 8,2%), kao i blago smanjenje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda (na –0,7% s –0,6%). Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije u svibnju bio je niži od nacionalnog pokazatelja za 0,3 postotna boda, nakon razlike od 0,4 postotna boda u travnju.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 5,4% u travnju na 4,9% u svibnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje ukupne inflacije u svibnju 2026. rezultat je slabljenja tekućih pritisaka na cijene hrane i energije te povoljnih učinaka baznog razdoblja kod cijena hrane i usluga (Slika 2.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u svibnju 2026. (desno)

 
Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koje su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". ↑