Mateo Ljubišić iz Direkcije za ekonomske analize predstavio je rad "Macroeconomic effects of a decade-long EU membership: evidence from Croatia"
Mateo Ljubišić iz HNB-ove Direkcije za ekonomske analize predstavio je danas na 81. Ekonomskoj radionici HNB-a rad "Macroeconomic effects of a decade-long EU membership: evidence from Croatia" napisan u koautorstvu s prof. dr. sc. Tomislavom Globanom (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) koji je objavljen u Post-Communist Economies.
Rad ispituje makroekonomske učinke članstva Hrvatske u Europskoj Uniji tijekom prvog desetljeća. Koristeći metodu sintetičke kontrole za konstruiranje scenarija bez integracije, studija procjenjuje sintetičke vrijednosti za ključne realne pokazatelje, uključujući BDP, komponente agregatne potražnje, bruto dodanu vrijednost, produktivnost rada i bruto nacionalni dohodak, koji obuhvaćaju razdoblje od 1997. do 2023. godine.
"Ovo je prva analiza koja obuhvaća punih deset godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji i uspoređuje stvarna kretanja s procjenom toga kako bi se hrvatsko gospodarstvo razvijalo da nismo ušli u EU. Pozitivni efekti su vidljivi kod BDP-a po stanovniku, izvozu i dohotku građana, a posebno je važno što znamo da ti učinci jačaju nakon ulaska u europodručje i Schengen te uz rekordno korištenje europskih fondova. Istovremeno, rad pokazuje da koristi od integracije nisu automatske, nego ovise o domaćim politikama, reformama i sposobnosti da se europska sredstva učinkovito iskoriste. Iskustvo Hrvatske zato je relevantno i za zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu", rekao je u tom povodu Globan.
Usporedbom stvarnih i sintetičkih vrijednosti otkrivaju se značajni pozitivni učinci, posebno u izvozu, uvozu, ulaganjima, BDV-u u tercijarnom sektoru i bruto nacionalnom dohotku, s učincima koji se s vremenom intenziviraju. Unatoč ograničenjima uzrokovanim makroekonomskim neravnotežama prije pristupanja, kumulativne koristi od članstva su značajne. Robusnost je potvrđena placebo testovima u vremenu i prostoru. Studija također ističe produbljivanje stupnja integriranosti, uključujući ulazak u europodručje i schengenski prostor, uz povećani priljev sredstava iz EU fondova, kao ključne pokretače jačanja pozitivnih učinaka nakon 2020. Ovi nalazi naglašavaju transformativnu ulogu članstva u EU-u i upućuju na nove smjerove istraživanja o širim ekonomskim implikacijama prekretnica u integraciji Hrvatske.
"Istraživanje je pokazalo znatne i rastuće pozitivne učinke desetogodišnjeg članstva na realne ekonomske pokazatelje u Hrvatskoj, što potvrđuje da se srednjoročne koristi integracije još uvijek akumuliraju. Dominantan je trgovinski kanal prelijevanja, te djelomično i kapitalni kanal koji je dodatno poguran sredstvima iz EU fondova. Daljnji pozitivni učinci pritom će ovisiti o strukturnim reformama i institucionalnom kapacitetu u Hrvatskoj, ali i o sposobnosti same Europske unije da drži korak s ubrzanim tehnološkim promjenama", istaknuo je Ljubišić.