Ključne riječi

koeficijent sterilizacije, ofset koeficijent, priljevi kapitala

Cilj je ovog rada pomoću ocjene koeficijenta sterilizacije istražiti u kojoj je mjeri Hrvatska narodna banka (HNB) od 2000. do 2009. godine sterilizirala kapitalne priljeve te pomoću ocjene ofset koeficijenta istražiti koliko su potezi središnje banke na domaćem tržištu poticali dodatne priljeve kapitala. Za ocjenu koeficijenta sterilizacije primjenjuje se jednadžba reakcije monetarne politike, dok se za procjenu ofset koeficijenta primjenjuje jednadžba priljeva kapitala. Ekonometrijskom je ocjenom (2SLS) pronađen skup relevantnih objasnidbenih varijabli koje su omogućile procjenu navedenih koeficijenata. Na osnovi ocijenjenih koeficijenata može se ustvrditi da je HNB u promatranom razdoblju vodio politiku snažne, ali ne i potpune sterilizacije priljeva iz inozemstva. Međutim, HNB je istodobno korištenjem instrumenata monetarne politike u određenoj mjeri također neizravno pridonosio dodatnim priljevima kapitala. Ipak, ocijenjene vrijednosti koeficijenata upućuju na to da je, unatoč liberalizaciji kapitalnih tokova i kontinuiranom jačanju priljeva kapitala tijekom vremena, središnja banka uspjela očuvati relativno visoku autonomnost i učinkovitost pri vođenju sterilizacijske politike.