Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, sudjelovala je na konferenciji pod nazivom Zagreb financijski forum u organizaciji Poslovnog dnevnika, na kojem je s Mladenom Miletićem, glavnim urednikom Poslovnog dnevnika, razgovarala o bankarskom sustavu i kreditnom tržištu u novim gospodarskim okolnostima.

Osvrnuvši se na inflacijska kretanja i moguće daljnje reakcije monetarne politike, zamjenica guvernera istaknula je da je Europska središnja banka zbog povišenih pritisaka na rast cijena već u lipnju i rujnu povećala ključne kamatne stope, pri čemu je kamatna stopa na novčani depozit porasla s 2 na 2,5 posto. Pritom je naglasila da će buduće odluke Europske središnje banke ovisiti o novim ekonomskim i financijskim podacima te inflacijskim projekcijama, a neizvjesnost i dalje ponajprije proizlazi iz kretanja cijena energenata i geopolitičkih okolnosti.

Govoreći o prijenosu viših kamatnih stopa na uvjete financiranja, Sandra Švaljek je upozorila da se njihovi učinci već zamjećuju, osobito kod kredita poduzećima, koja su izloženija promjenama kamatnih stopa zbog većeg udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama i kraćih rokova njihova dospijeća.

Osvrnuvši se na inflaciju u Hrvatskoj, zamjenica guvernera istaknula je da Hrvatskoj odgovara spomenuto zaoštravanje monetarne politike Eurosustava jer su poslovni ciklusi Hrvatske i europodručja u cjelini sada dobro usklađeni. To je pridonijelo smanjenju inflacijskog diferencijala, koji je prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za listopad iznosio 0,4 postotna boda, najmanje od početka 2022. godine. Dodala je da se zasad snažniji pritisci cijena energenata nisu prelili na ostale cijene te da još nema izraženijih sekundarnih inflacijskih učinaka povezanih s rastom plaća i inflacijskih očekivanja.

Govoreći o tržištu nekretnina, Švaljek je upozorila na snažan rast cijena, koje su u posljednjih pet godina kumulativno porasle 75 posto. Istaknula je da bi poremećaji na tom tržištu mogli imati negativne posljedice za financijsku stabilnost, s obzirom na izloženost banaka građevinskom sektoru i djelatnostima povezanima s nekretninama, kao i na velik udio stambenih kredita osiguranih nekretninama.

Komentirajući načine financiranja poduzeća i ulaganja, zamjenica guvernera napomenula je da se, unatoč bankocentričnosti hrvatskog financijskog sustava, najveći dio investicija poduzeća financira vlastitim sredstvima. Vlastita sredstva čine 78 posto ukupnog financiranja investicija, dok se mala i srednja poduzeća bankovnim kreditima financiraju tek u približno jednoj trećini slučajeva. Pritom je istaknula potencijal razvoja tržišta kapitala, njegova produbljivanja i regionalnog povezivanja, uz napomenu da će ono i dalje biti dodatni, a ne dominantni izvor financiranja poduzeća.

Zaključno je upozorila na kibernetičke rizike kao jednu od najizraženijih prijetnji financijskom sustavu te naglasila važnost jačanja otpornosti informacijskih sustava banaka na kibernetičke napade. Istaknula je i potrebu očuvanja kapitaliziranosti banaka, koja je u Hrvatskoj i dalje dobra, s ukupnom stopom kapitala od oko 22 posto, ali se smanjuje iz godine u godinu. S obzirom na visoke isplate dividendi u posljednje dvije godine, poručila je da je važno očuvati kapital banaka kako bi mogle apsorbirati eventualne nepredviđene gubitke i zadržati otpornost u budućim izazovnim okolnostima.