U utorak, 24. siječnja, u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana je konferencija „Hrvatska: 20. članica europodručja“ koju su pozdravnim govorima otvorili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana. Uvodnim izjavama okupljenima su se obratili i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Paolo Gentiloni, europski povjerenik za gospodarstvo te Marko Primorac, ministar financija Republike Hrvatske, a Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, uputila je videoporuku.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je kvalitetno vodstvo cijelog procesa te povjerenje i partnerstvo s prijateljima unutar Unije pridonijelo da ulazak u europodučje bude precizan i na vrijeme ispunjen cilj. "Mi smo u tom procesu intenzivno i blisko surađivali sa svim institucijama EU, osobito s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom, s urogrupom i mogu reći da su nas oni itekako dobro pratili u reformskom procesu koji smo ostvarili u tom razdoblju. Ta vrsta potpore se vidjela kroz sve ove godine kada smo radili reforme i kad smo ostvarivali točnu etapu po etapu, u dan, sve ono na što smo se obavezali."
„Hrvatska je sada dosegnula posljednju prekretnicu na putu europske integracije: potpuno integrirana u euro i schengenski prostor – pet mjeseci prije proslave prvog desetljeća u EU. Uvođenje eura smješta Hrvatsku, najnoviju državu članicu EU-a, u geopolitičku jezgru bloka, s izravnim utjecajem na europolitiku i donošenje odluka. Naša zajednička valuta simbolizira europsku snagu, jedinstvo i solidarnost: kamen temeljac trajnog europskog mira. Sada je važno da Hrvatska maksimalno iskoristi svoje članstvo u europodručju, održi stope rasta i privuče više ulaganja”, rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije.
„Za nas u središnjoj banci, uvođenje eura otvorilo je novo poglavlje u našoj monetarnoj povijesti. Sada smo aktivan sudionik u definiranju zajedničke monetarne politike, te smo po prvi put u povijesti u mogućnosti utjecati na uvjete financiranja u europodručju i, posljedično, u Hrvatskoj. Naravno, i u ovoj ćemo novoj ulozi nastaviti biti predani održavanju stabilnosti cijena, kao i financijskoj stabilnosti, te ćemo nastaviti obavljati sve poslove koje smo obavljali do sada.
Na kraju, dozvolite mi da uputim iskrenu zahvalu i čestitke svima uključenima u složen proces zamjene valute, a posebno hvala svim građanima na načinu kako su prihvatili našu novu valutu. Ona je već pokazala svoje prednosti, čak i prije nego smo ju službeno uveli, a ne sumnjam da će i dalje pokazivati te iste i nove prednosti koje će omogućiti bolje uvjete poslovanja u Hrvatskoj, posljedično viši gospodarski rast i bolji standard života naših građana.“ rekao je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić.
Okrugli stol Euro – garancija otpornosti
U sklopu konferencije, održan je okrugli stol na temu „Euro kao garancija otpornosti“ u kojem su sudjelovali Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Marko Primorac, ministar financija Republike Hrvatske, Paolo Gentiloni, europski povjerenik za gospodarstvo i Pierre Gramegna, glavni direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma dok se Siegfried Mureşan, izvjestitelj Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u europodručje, okupljenima obratio videoporukom. Panel je moderirao Mladen Sirovica.
Jačanje povezanosti i dodatna stabilnost gospodarskom rastu
Hrvatska je euro kao službenu valutu uvela 1. siječnja 2023. i time postala 20. članica europodručja. Euro je zajednička valuta 19 država članica Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije. Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.