Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Statistika
- Kalendar objava
 - Statistička priopćenja
 - Pokazatelji poslovanja bankovnog sustava
 - Glavni makroekonomski indikatori
 - 
								Statistički podaci
							
		
- 
								Financijski sektor
							
		
- Doprinos Republike Hrvatske monetarnim agregatima europodručja
 - Konsolidirana bilanca MFI-ja
 - Središnja banka (HNB)
 - Druge monetarne financijske institucije
 - Druga financijska društva
 
 - Sektor opće države
 - Sektor inozemstva
 - Financijski računi
 - Vrijednosni papiri
 - Odabrane nefinancijske statistike
 - Platni sustavi
 - Platne usluge
 - Gotov novac
 - Promet ovlaštenih mjenjača
 - Arhiva
 
 - 
								Financijski sektor
							
		
 - SDDS
 - Regulativa
 - Informacije za obveznike izvještavanja
 - Informacije za korisnike statističkih podataka
 - Korištenje povjerljivih statističkih podataka HNB-a za znanstvene svrhe
 - Anketna istraživanja
 - Eksperimentalne statistike
 
Statistička priopćenja
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za prosinac 2020.
Prema prvim dostupnim podacima[1] ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[2] na kraju prosinca 2020. godine iznosilo je 329,7 milijarde kuna, pa je u odnosu na prethodni mjesec ostvaren rast od 526 milijuna kuna (ili 0,16%), a u odnosu na prosinac 2019. godine taj dug bio je veći za 36,8 milijardi kuna (ili 12,6%). Ovaj prirast duga odnosi se najvećim dijelom na domaću komponentu duga koja se u prosincu povećala za 4,1 milijardu kuna (ili 1,9%) u odnosu na studeni i 26,0 milijardi kuna (ili 13,2%) u odnosu na prosinac prethodne godine.

Promatrano u odnosu na godišnji BDP[3], ukupni je dug na kraju prosinca 2020. iznosio 89,1% godišnjeg BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine iznosio je 72,8% godišnjeg BDP-a.

Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[4] opće države. U strukturi tog duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju prosinca 2020. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,4%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,1%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,5%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2020. godine bio veći za 8,4 milijardi kuna (ili 63,1%) u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 30,5 milijardi kuna (ili 10,9%).

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
- 
	
Privremeni podaci; konačni podaci bit će poznati 22. travnja 2021., nakon što Državni zavod za statistiku objavi Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u RH. ↑
 - 
	
dug koji isključuje međusobna potraživanja institucija unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
 - 
	
izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
 - 
	
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑