Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Statistika
- Kalendar objava
- Statistička priopćenja
- Pokazatelji poslovanja bankovnog sustava
- Glavni makroekonomski indikatori
-
Statistički podaci
-
Financijski sektor
- Doprinos Republike Hrvatske monetarnim agregatima europodručja
- Konsolidirana bilanca MFI-ja
- Središnja banka (HNB)
- Druge monetarne financijske institucije
- Druga financijska društva
- Sektor opće države
- Sektor inozemstva
- Financijski računi
- Vrijednosni papiri
- Odabrane nefinancijske statistike
- Platni sustavi
- Platne usluge
- Gotov novac
- Promet ovlaštenih mjenjača
- Arhiva
-
Financijski sektor
- SDDS
- Regulativa
- Informacije za obveznike izvještavanja
- Informacije za korisnike statističkih podataka
- Korištenje povjerljivih statističkih podataka HNB-a za znanstvene svrhe
- Anketna istraživanja
- Eksperimentalne statistike
Statistička priopćenja
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za siječanj 2021.
Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju siječnja 2021. godine iznosilo je 332,3 milijarde kuna, pa je u odnosu na kraj prethodnog mjeseca ostvaren rast od 2,6 milijardi kuna (ili 0,8%), a u odnosu na kraj siječnja 2020. godine taj dug bio je veći za 40,6 milijardi kuna (ili 13,9%). Prirast duga u siječnju odnosi se na inozemnu komponentu duga koja se u tom mjesecu povećala za 5,0 milijardi kuna (ili 4,8%) dok se unutarnji dug istovremeno smanjio za 2,4 milijarde kuna (ili 1,1%). Međutim, porast na godišnjoj razini najvećim dijelom se odnosi na rast unutarnjeg duga koji se do kraja siječnja 2021. godine u odnosu na kraj siječnja prethodne godine povećao za 25,2 milijarde kuna (ili 12,9%).
Nakon nedavne revizije podataka[2] statistike bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), relativni pokazatelji zaduženosti opće države neznatno su se promijenili u odnosu na prethodno objavljene podatke. Promatrano u odnosu na godišnji BDP[3], ukupni dug na kraju prosinca 2020. iznosi 88,7% BDP-a, dok je na kraju prosinca 2019. godine iznosio 72,8% BDP-a.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su za nekonsolidirani dug[4] opće države. U strukturi tog duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju siječnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,0%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,4%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,6%). Pritom se ukupni kratkoročni dug (kratkoročni krediti i vrijednosnice) tijekom siječnja 2021. godine povećao za 348 milijuna kuna (ili 1,6%) a u posljednjih dvanaest mjeseci za 9,3 milijardi kuna (ili 72,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
dug koji isključuje međusobna potraživanja institucija unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
objavljenima 22. travnja 2021., u sklopu objave Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u RH ↑
-
izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑