Sažetak

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom prvog tromjesečja 2026. iznosio je –3,04 mlrd. EUR, u odnosu na –3,06 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom prvog tromjesečja 2026. zabilježen je saldo od –3,29 mlrd. EUR, a u istom tromjesečju prethodne godine –3,47 mlrd. EUR.
• Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju prvog tromjesečja 2026. iznosilo je –29,05 mlrd. EUR. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2025. negativan saldo povećao se za 0,04 mlrd. EUR, a njegov se omjer s BDP-om povećao s –33,4% na –30,7%.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju prvog tromjesečja 2026. iznosi 66,7 mlrd. EUR ili 70,5% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u prvom je tromjesečju 2026. ostvaren manjak od 3,04 mlrd. EUR, odnosno smanjio se za 18 mil. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Smanjenju su najviše pridonijeli podračun sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, čija su se pozitivna salda povećala u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 62,8 mil. EUR odnosno 152,5 mil. EUR. Negativan saldo robe povećao se za 85,9 mil. EUR, a pozitivan saldo podračuna usluga povećao se za 2,6 mil. EUR. Pozitivan saldo primarnog dohotka smanjio se za 113,8 mil. EUR.^[1]

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u prvom je tromjesečju 2026. iznosio –3,29 mlrd. EUR (Slika 2.). To je u prvom redu rezultat zabilježenih neto negativnih transakcija kod ostalih ulaganja od –2,42 mlrd. EUR. Neto negativne bile su i transakcije na podračunu izravnih i portfeljnih ulaganja, gdje su one iznosile –354 odnosno –202 mil. EUR te na financijskim izvedenicama u iznosu od –290 mil. EUR. Neto transakcije po međunarodnim pričuvama u prvom tromjesečju 2026. također su bile negativne u iznosu od –24 mil. EUR.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 1,445 mlrd. EUR ili 1,5% BDP-a, u odnosu na manjak od 1,463 mil. EUR, odnosno 1,6% BDP-a u 2025. godini. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od 2,447 mlrd. EUR ili 2,6% BDP-a, u odnosu na manjak od 2,629 mlrd. EUR ili 2,8% BDP-a, koliko je iznosio u 2025. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju prvog tromjesečja 2026. iznosilo je –29,05 mlrd. EUR, s udjelom u BDP-u od –30,7%. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2025. negativan saldo povećao se za 38,1 mil. EUR, a njegov se omjer s BDP-om povećao s –33,4% na –30,7%.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

Omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a (Slika 4.) smanjio se sa 6,8% iz četvrtog tromjesečja 2025. na 3,5%, koliko je iznosio na kraju prvog tromjesečja 2026., dok se omjer neto vlasničkih ulaganja i BDP-a povećao s –35,3% na –34,5%. Za usporedbu, omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2025. iznosio je 4,7%, a kod neto vlasničkih ulaganja –38,2%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju prvog tromjesečja 2026. iznosilo je 66,7 mlrd. EUR ili 70,5% BDP-a, što je za 4,4 mlrd. EUR i za 3,6 postotnih bodova BDP-a više nego na kraju četvrtog tromjesečja 2025. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (82,6% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na četvrto tromjesečje 2025. za 2,5 mlrd. EUR, odnosno za 1,6 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2],[3]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑

3. U četvrtom tromjesečju 2025. stanje ukupnoga inozemnog duga osjetno se jednokratno smanjilo na račun toga što je Hrvatska narodna banka u prosincu 2025. prestala provoditi repo poslove s inozemstvom. ↑