Statistička priopćenja

Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Objava statistike financijskih računa za prvo tromjesečje 2026. godine

Objava statistike financijskih računa za prvo tromjesečje 2026. godine

Objavljeno: 17.7.2026.

U sklopu objave statistike financijskih računa[1] Hrvatska narodna banka objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora u određenom trenutku. Financijska neto vrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, obveze na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju prvog tromjesečja 2026. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 517 mlrd. EUR, što je povećanje od 5,5 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 34,5 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 546 mlrd. EUR, a povećale su se za 7,7 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 34,1 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju prvog tromjesečja 2026. iznosila je 547% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 3,4 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 8,2 postotna boda u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 1,5 postotnih bodova u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 11,3 postotna boda, te su na kraju prvog tromjesečja 2026. dosegnule razinu od 577% godišnjeg BDP-a.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva

Na kraju prvog tromjesečja 2026. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 120 mlrd. EUR ili 0,8% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za 9,6 mlrd. EUR ili 8,8%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 32 mlrd. EUR, što je porast od 2,6% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 3,5 mlrd. EUR ili 12,2%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 87,5 mlrd. EUR ili 0,1% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno za 6,2 mlrd. EUR ili 7,6% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine).

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava[2]

Na kraju prvog tromjesečja 2026. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 151 mlrd. EUR, tj. 0,5% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 234 mlrd. EUR, što je rast od 1,2% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske neto vrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na ­83,2 mlrd. EUR, što je za 1,9 mlrd. EUR manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

 

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

 


  1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi.

  2. Sektor kućanstava osim kućanstava uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.).