Robni izvoz raste, ali treba raditi na strukturnim nedostacima

Objavljeno: 23.5.2018.

Robni izvoz Hrvatske povećan je za 40 posto u proteklom petogodišnjem razdoblju te imamo zamjetno veći broj tvrtki koje izvoze, što potvrđuje koliko je ulazak u Europsku uniju bio pozitivan za Hrvatsku, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na okruglom stolu s predstavnicima Komore Zagreb i županijskih komora, održanom 23. svibnja 2018. u organizaciji Hrvatske narodne banke i Hrvatske gospodarske komore.

Gordi Sušić, direktor Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke, naglasio je kako se veliki višak likvidnosti, potaknut ekspanzivnom monetarnom politikom, odrazio na višegodišnji pad kamatnih stopa banaka, što je uz rast potražnje i sve povoljnije standarde kreditiranja rezultiralo oporavkom kreditiranja poduzeća i stanovništva. Posljednjih nekoliko godina raste potražnja stanovništva za kunskim kreditima, i to uglavnom gotovinskim i nenamjenskim kreditima, a od 2017. bilježi se i rast stambenih kredita.  Poboljšanju kvalitete kreditnog portfelja banaka pridonijelo je i intenziviranje prodaja loših plasmana, pri čemu je u 2017. ukupno prodano 8,1 milijarda kuna loših plasmana (2,2 posto BDP-a).

Inozemna se izravna ulaganja u Hrvatsku oporavljaju, no i dalje su značajno ispod razina prije krize, te je njihova struktura još uvijek nepovoljna – u  Hrvatskoj je premalo vlasničkih ulaganja uz ispodprosječnu vrijednost greenfield projekata (usmjerenih prema izvozu robe) i ulaganja u prerađivačku industriju. Govoreći o tome koliko inozemni izravni ulagači zarađuju, naglasio je da ulaganja u Hrvatsku generiraju slabiji povrat nego ulaganja u usporedive zemlje, a povećava se i udio dobiti koji se ne reinvestira u domaće gospodarstvo, već se isplaćuje stranim ulagačima u obliku dividendi. Ključ je za poticanje inozemnih izravnih ulaganja poboljšanje poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj, naglasio je Sušić.

Pokazatelji cjenovne konkurentnosti, u čijem izračunu najveći udio ima europodručje, počeli su se poboljšavati nakon izbijanja krize, no oporavak tržišnih udjela hrvatskog izvoza započinje  tek nakon ulaska u Europsku uniju, što upućuje na zaključak da realni tečajevi ne određuju dinamiku hrvatskoga robnog izvoza. Istaknuto je također da Hrvatska mora unaprijediti svoju necjenovnu konkurentnost (kvalitetu proizvoda i stupanj tehnološke dorađenosti). Recentni rast robne razmjene široko je rasprostranjen, a u izvozu prerađivačkog sektora smanjuje se udio najvećih izvoznika, dok udio srednjih i malih poduzeća raste. No, unatoč rastu i raspršenosti, hrvatski robni izvoz i dalje je slabiji nego u usporedivim zemljama, za razliku od izvoza usluga. Iako je nakon ulaska u EU došlo do poboljšanja izvoza, njegove strukturne manjkavosti i dalje su prisutne, upozorio je Sušić.

Uz guvernera Vujčića i direktora Sušića iz HNB-a na okruglom stolu sudjelovala je i Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze Hrvatske gospodarske komore, kao i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske narodne banke te Komore Zagreb i županijskih komora. Raspravljalo se o važnosti provođenja strukturnih reforma, o nužnosti privlačenja investicija u Hrvatsku i veće apsorpcije novca iz europskih fondova te o velikom broju administrativnih prepreka koje otežavaju poslovanje u našoj zemlji.

Kao jedan od problema u diskusiji istaknut je i nedostatak radne snage u određenim sektorima. Mirjana Čagalj kazala je da je Hrvatska gospodarska komora inicirala povećanje kvote za zapošljavanje stranih radnika, ali da se dobivene kvote ne mogu u potpunosti iskoristiti jer u našem okružju ima sve manje radne snage kojoj su uvjeti koji se nude u Hrvatskoj prihvatljivi.


Monetarna kretanja, inozemna izravna ulaganja i konkurentnost Hrvatske – podloga za izlaganje direktora Gordija Sušića na okruglom stolu Hrvatske narodne banke i Hrvatske gospodarske komore