Protuciklički sloj kapitala

Objavljeno: 8.11.2017. Ažurirano: 29.6.2021.
Protuciklički zaštitni sloj ZS (pck) jest makrobonitetna mjera koja se koristi radi ublažavanja sistemskih rizika koji mogu proizići iz prekomjernoga kreditnog rasta u privatnom nefinancijskom sektoru.

Taj zaštitni sloj kapitala služi bankama za apsorpciju mogućih gubitaka tijekom gospodarskog usporavanja i gospodarskih kriza te, s druge strane, radi ograničavanja prekomjernog rasta kredita u vremenima rastućeg optimizma i snažnog opravka gospodarskog ciklusa. U tom smislu protuciklički zaštitni sloj kapitala u osnovi djeluje na ublažavanje fluktuacija financijskih ciklusa.

Trenutačno razina protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za sve banke u Republici Hrvatskoj iznosi 0%.


Priopćenje o nastavku primjene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku za treće tromjesečje 2022.

Hrvatska narodna banka provela je redovnu tromjesečnu procjenu potrebne visine protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Zbog potrebe za osiguranjem kontinuiteta bankovnoga kreditiranja nefinancijskoga privatnog sektora visina stope protucikličkoga sloja kapitala koji će se primjenjivati u trećem tromjesečju 2022., odnosno od 1. srpnja 2022., zadržava se na razini od 0%. Relevantne informacije u skladu s člancima 119. i 123. Zakona o kreditnim institucijama objavljene su u nastavku.

HNB će u ulozi nadležnoga makrobonitetnog tijela nastaviti redovito pratiti gospodarska i financijska kretanja te će u području makrobonitetne politike djelovati usklađeno s mjerama monetarne politike i supervizorskim mjerama kako bi olakšao i ubrzao gospodarski oporavak nakon krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19.

Grafikon 1: Referentni pokazatelj visine zaštitnog sloja

Grafikon 2: Specifični pokazatelj relativne zaduženosti i kratkoročni jaza

Grafikon 3: Standardizirani pokazatelj relativne zaduženosti i kratkoročni jaza

a Izračuni svih relevantnih omjera (standardizirani je omjer ukupnih plasmana, tj. domaćih plasmana i inozemnog duga, te nominalnoga godišnjeg BDP-a, dok je specifični omjer kredita domaćih kreditnih institucija i tromjesečnog sezonski prilagođenog BDP-a) i kratkoročnog jaza napravljeni su na uzorku od 2000. godine. Kvazihistorijski jaz izračunava se na cijelom uzorku, a rekurzivni jaz na desnostranom pomičnom uzorku (raspoloživih podataka u svakom tromjesečju), pri čemu su posljednja opažanja uvijek ista za oba pokazatelja jaza. Povijesna distribucija izračunatog jaza jest područje između najmanje i najveće vrijednosti jaza izračunate pomicanjem uzorka udesno. Povijesne serije referentnih pokazatelja visine zaštitnog sloja prikazane su kao funkcija kratkoročnoga (rekurzivnog) jaza.

Izvori: DZS (izvorne serije nominalnog BDP-a, sezonski prilagođene u HNB-u); HNB (tablice D1, D5 i H15 za vremenske serije kredita); vremenske serije podložne su revidiranju i dostupne na internetskim stranicama HNB-a

 


ARHIVA PRIOPĆENJA