Taj zaštitni sloj kapitala služi bankama za apsorpciju mogućih gubitaka tijekom gospodarskog usporavanja i gospodarskih kriza te, s druge strane, radi ograničavanja prekomjernog rasta kredita u vremenima rastućeg optimizma i snažnog opravka gospodarskog ciklusa. U tom smislu protuciklički zaštitni sloj kapitala u osnovi djeluje na ublažavanje fluktuacija financijskih ciklusa.

Trenutačno razina protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za sve banke u Republici Hrvatskoj iznosi 0%.

• Odluka o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala (19.1.2015.)
  (NN, br. 9/2015.)
• Obrazloženje za određivanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku (siječanj 2015.)

Priopćenje o nastavku primjene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku za četvrto tromjesečje 2021.

Zbog potrebe za osiguranjem kontinuiteta bankovnoga kreditiranja nefinancijskoga privatnog sektora u okolnostima pogoršanja gospodarskih kretanja izazvanih pandemijom koronavirusa, visina stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati u četvrtom tromjesečju 2021., odnosno od 1. listopada 2021., zadržava se na razini od 0%. Relevantne informacije u skladu s člancima 119. i 123. Zakona o kreditnim institucijama objavljene su na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke.

HNB će u ulozi nadležnoga makrobonitetnog tijela nastaviti redovito pratiti gospodarska i financijska kretanja te će u području makrobonitetne politike djelovati usklađeno s mjerama monetarne politike i supervizorskim mjerama kako bi olakšao i ubrzao gospodarski oporavak nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Grafikon 1: Referentni pokazatelj visine zaštitnog sloja

Napomena: Specifični referentni pokazatelj visine zaštitnog sloja znatno je porastao pod utjecajem snažnog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju 2020., koji je rezultirao skokom specifičnog omjera relativne zaduženosti, u čijem je nazivniku tromjesečni sezonski prilagođen BDP. Kreditna aktivnost u uvjetima krize izazvane pandemijom i nadalje je prigušena te trenutno ne postoji rizik prekomjernoga kreditnog rasta, zbog čega signal ovog pokazatelja nije uzet u obzir pri donošenju odluke o visini stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala.

Grafikon 2: Specifični pokazatelj relativne zaduženosti i kratkoročni jaz^a

Grafikon 3: Standardizirani pokazatelj relativne zaduženosti i kratkoročni jaz^a

^a Izračuni svih relevantnih omjera (standardizirani je omjer ukupnih plasmana, tj. domaćih plasmana i inozemnog duga, te nominalnoga godišnjeg BDP-a, dok je specifični omjer kredita domaćih kreditnih institucija i tromjesečnog sezonski prilagođenog BDP-a) i kratkoročnog jaza napravljeni su na uzorku od 2000. godine. Kvazihistorijski jaz izračunava se na cijelom uzorku, a rekurzivni jaz na desnostranom pomičnom uzorku (raspoloživih podataka u svakom tromjesečju), pri čemu su posljednja opažanja uvijek ista za oba pokazatelja jaza. Povijesna distribucija izračunatog jaza jest područje između najmanje i najveće vrijednosti jaza izračunate pomicanjem uzorka udesno. Povijesne serije referentnih pokazatelja visine zaštitnog sloja prikazane su kao funkcija kratkoročnoga (rekurzivnog) jaza.

Izvori: DZS (izvorne serije nominalnog BDP-a, sezonski prilagođene u HNB-u); HNB (tablice D1, D5 i H15 za vremenske serije kredita); vremenske serije podložne su revidiranju i dostupne na internetskim stranicama HNB-a.