Odabrane nefinancijske statistike

Odabrane nefinancijske statistike

Objavljeno: 1.2.2015. Ažurirano: 16.12.2016.

Odabrane nefinancijske statistike su pojedine statistike iz djelokruga rada i službene objave Državnog zavoda za statistiku (cijene, plaće), izvedeni pokazatelji koje na osnovi izvornih podataka DZS-a proizvode analitičke službe HNB-a (temeljni indeksi potrošačkih cijena) te samostalni proizvodi analitičkih službi HNB-a (indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača i hedonistički indeks cijena nekretnina zaključno s drugim tromjesečjem 2015. godine).

Metodologija - odabrane nefinancijske statistike

Metodologija

Objavljeno: 19.1.2016. Ažurirano: 16.12.2016.

TABLICA J1 Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena industrije

Indeks potrošačkih cijena (IPC) odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Izrađuje se u skladu s metodološkim načelima koja su postavili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europske unije (Eurostat). Državni zavod za statistiku (DZS) institucija je koja izračunava i objavljuje indeks potrošačkih cijena za Republiku Hrvatsku. Serija IPC-a obuhvaća mjesečne pokazatelje za razdoblje od siječnja 1998. godine (od kada je u primjeni klasifikacija COICOP) na dalje. Osnovna obilježja indeksa potrošačkih cijena prikazana su u Okviru 1. Biltena HNB-a broj 91, 2004. Prosječna godišnja stopa inflacije iskazana na temelju indeksa potrošačkih cijena prikazana je u tablici Ekonomski indikatori u Biltenu HNB-a i na mrežnoj stranici Hrvatske narodne banke, u rubrici Statistika / Glavni makroekonomski indikatori. Kao mjerilo inflacije u razdoblju prije 1998. godine, DZS je izračunavao i objavljivao indeks cijena na malo i indeks troškova života, čija metodologija izračuna nije u zadovoljavajućoj mjeri bila usklađena s međunarodno prihvaćenim standardima (arhivska tablica s pokazateljima indeksa cijena na malo i indeksa troškova života u razdoblju od siječnja 1992. do prosinca 1997. dostupna je na mrežnoj stranici Hrvatske narodne banke, u rubrici Statistika / Statistički podaci / Arhiva / Stara nacionalna metodologija). Osim toga, DZS izrađuje i objavljuje indeks proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu, kojim se mjere mjesečne promjene u razini proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koji su proizvedeni i prodani na domaćem (hrvatskom) tržištu za područja B, C, D i E (samo odjeljak 36) prema NKD-u 2007.).

TABLICA J1a Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena

Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC) jesu ekonomski pokazatelji koji mjere promjenu u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili ih plaćaju kućanstva, izračunati prema harmoniziranom pristupu i posebnom skupu definicija koji omogućuju izračun konzistentne mjere inflacije za Europsku uniju, europodručje i Europski gospodarski prostor, kojom se ujedno postiže i usporedivost među državama članicama. Državni zavod za statistiku izračunava HIPC od siječnja 2007. godine te ga dostavlja Eurostatu kao glavnom diseminatoru statistika HIPC-a na razini EU-a. Serije HIPC-a obuhvaćaju razdoblje od siječnja 1998. godine (od kada je u primjeni klasifikacija COICOP) na dalje. Budući da promjene poreznih stopa na proizvode utječu na inflaciju mjerenu HIPC-om, prikupljaju se dodatne informacije o utjecaju poreznih promjena na inflaciju, na temelju kojih se izolira taj utjecaj i na taj način dobiva se harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-SP). HIPC-SP je harmonizirani indeks potrošačkih cijena, gdje se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. kroz vrijeme. U slučaju promjene poreznih stopa razlika između tekućih vrijednosti HIPC-SP-a i HIPC-a upućuje na utjecaj promjene poreznih stopa na promjene cijena, uz pretpostavku da su se promjene u poreznim stopama primijenile trenutačno i u potpunosti. Serije mjesečnih i godišnjih indeksa HIPC i HIPC-SP za Republiku Hrvatsku i ostale države članice EU-a s pripadajućom metodologijom dostupne su na Eurostatovim mrežnim stranicama. Prema Uredbi Komisije (EU) 2015/2010, počevši od veljače 2016. godine na dalje, indeksi HIPC i HIPC-SP proizvode se i objavljuju u odnosu na referentnu 2015. godinu (2015 = 100).

TABLICA J2 Temeljni indeksi potrošačkih cijena 

Temeljni indeks potrošačkih cijena izračunava se u Državnom zavodu za statistiku, a dobiva se tako da se iz košarice dobara i usluga za izračunavanje ukupnog indeksa potrošačkih cijena isključe cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene (među ostalim, tu su svrstane i cijene električne struje i naftnih derivata). Udio dobara i usluga koji se isključuju iz košarice za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena u 2013. godini iznosi 35,23% (od toga se 5,53 postotna boda odnose na poljoprivredne proizvode, a 29,70 postotnih bodova na proizvode čije se cijene administrativno reguliraju). Isključivanje se provodi metodom nultog pondera.

TABLICA J3 Indeks cijena stambenih nekretnina

Indeks cijena stambenih nekretnina (ICSN) razvijen je zajedničkom suradnjom Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatske narodne banke (HNB) te zamjenjuje dosadašnji hedonistički indeks cijena nekretnina (HICN), koji je Hrvatska narodna banka samostalno sastavljala zaključno s drugim tromjesečjem 2015. (Tablica J3a). Indeksom cijena stambenih nekretnina mjeri se kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kućanstva kupila, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu. Indeks obuhvaća sve podatke o transakcijama nekretnina (kuća i stanova/apartmana) na području Republike Hrvatske, prikupljene na temelju Prijave poreza na promet nekretnina u Poreznoj upravi Ministarstva financija prema unaprijed definiranim rokovima. Indeks se sastavlja u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 93/2013 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara od 1. veljače 2013., za kategorije novih i postojećih stambenih objekata te kategoriju ukupno na razini Republike Hrvatske. Za potrebe korisnika DZS je dodatno definirao tri geografska područja – Grad Zagreb, Jadran i ostalo. Izračun indeksa cijena stambenih nekretnina u skladu je s metodološkim smjernicama Eurostatova priručnika “Priručnik o indeksima cijena stambenih nekretnina”. Osnovni je izvor podataka za izradu pondera vrijednost transakcija stambenih objekata kupljenih prethodne godine. Ponderi su preračunati prema kretanju cijena stambenih objekata tijekom posljednjeg tromjesečja prethodne godine. Izračunavanje počinje izračunom indeksa na temelju unaprijed definiranih hedonističkih regresijskih modela, čije su varijable definirane na osnovi raspoloživih podataka o svojstvima stambenih objekata. Indeksi su do kraja 2011. izračunati na temelju standardne vremenske indikatorske hedonističke regresije (engl. time-dummy), a od prvog tromjesečja 2012., zbog dostupnosti šireg skupa podataka o svojstvima stambenih objekata, za izračun se primjenjuje pomična vremenska indikatorska hedonistička regresija (engl. Rolling window time-dummy). Tako dobiveni indeksi agregiraju se prema formuli Laspeyresova tipa na više razine i na razinu ukupno.

TABLICA J4 Prosječne mjesečne neto plaće 

Prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću u Republici Hrvatskoj izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku. Prema definiciji, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi. Počevši od siječnja 2016. podaci o prosječnim mjesečnim isplaćenim plaćama za razdoblje od siječnja 2015. nadalje dobiveni su obradom administrativnih izvora podataka iz „Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja“ – obrazac JOPPD te stoga nisu usporedivi s prethodno objavljenim mjesečnim podacima.

TABLICA J5 Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača

Anketa pouzdanja potrošača provodi se od travnja 1999. prema metodologiji Europske komisije pod nazivom Zajednički harmonizirani program europskih anketa pouzdanja. To se anketno istraživanje do travnja 2005. provodilo jednom u tromjesečju (u siječnju, travnju, srpnju i listopadu). Od svibnja 2005. provodi se svakoga mjeseca, uz tehničku i financijsku pomoć Europske komisije.
Upitnik sadržava ukupno 23 pitanja kojima se ispituje percepcija potrošača glede promjena ekonomskih pojava s kojima se oni svakodnevno susreću. Na osnovi odgovora iz Ankete o pouzdanju potrošača utvrđuje se vrijednost indeksa odgovora prema zadanoj metodologiji. Iz vrijednosti indeksa odgovora izračunava se i prati kretanje triju kompozitnih indeksa: indeksa pouzdanja potrošača (IPP), indeksa raspoloženja potrošača (IRP) i indeksa očekivanja potrošača (IOP). Svaki navedeni kompozitni indeks za sebe aritmetička je sredina indeksa odgovora (I), tj. prosjek prethodno kvantificiranih odgovora na pojedina pitanja iz ankete:

gdje je: r vrijednost odgovora, w udio ispitanika koji su se opredijelili za pojedini odgovor (ponder), i pitanje iz upitnika, z ponuđeni/odabrani odgovor, k broj ponuđenih odgovora na pojedino pitanje. Vrijednosti navedenih indeksa kreću se u rasponu –100< Ii <100. Veće vrijednosti indeksa u odnosu na prethodno razdoblje upućuju na porast očekivanja (optimizma) glede specifičnog područja obuhvaćenog pojedinim pitanjem.

U tablici su prikazane vrijednosti odabranih indeksa odgovora na pitanja:

  • I1: Kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u vašem kućanstvu?
  • I2: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u vašem kućanstvu?
  • I3: Što mislite, kako se tijekom posljednjih 12 mjeseci promijenila ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj?
  • I4: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj?
  • I7: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti broj nezaposlenih?
  • I8: S obzirom na ukupnu ekonomsku situaciju, mislite li da je sada pravo vrijeme za kupovinu trajnih dobara za kućanstvo (namještaja, stroja za pranje rublja, televizora i sl.)?
  • I11: Koliko je vjerojatno da ćete tijekom sljedećih 12 mjeseci uspjeti išta uštedjeti?

Komponente kompozitnih indeksa jesu:

IPP: I2, I4, I7×(–1), I11
IOP: I2, I4
IRP: I1, I3, I8.