Konkurentnost

Konkurentnost

Objavljeno: 1.2.2015. Ažurirano: 10.5.2017.

Tablice s pokazateljima konkurentnosti prikazuju indeks nominalnoga efektivnog tečaja kune i indekse realnih efektivnih tečajeva kune. Indeks nominalnoga efektivnog tečaja agregatni je pokazatelj prosječne vrijednosti domaće valute prema košarici valuta glavnih trgovinskih partnera Republike Hrvatske. Indeksi realnih efektivnih tečajeva kune vrlo često se rabe kao pokazatelji promjena međunarodne konkurentnosti domaćega gospodarstva, a izračunavaju se deflacioniranjem indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune. Pritom se kao deflatori uzimaju odgovarajući indeksi relativnih inozemnih i domaćih cijena ili jediničnih troškova rada.

Metodologija – konkurentnost

Metodologija

Objavljeno: 19.1.2016. Ažurirano: 10.5.2017.

TABLICA H11 Indeksi efektivnih tečajeva kune

Indeks nominalnoga efektivnog tečaja kune ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih nominalnih tečajeva kune prema odabranim valutama glavnih trgovinskih partnera. Valute glavnih trgovinskih partnera i njihovi ponderi određeni su na osnovi strukture uvoza i izvoza robe prerađivačke industrije, pri čemu ponderi odražavaju izravnu uvoznu konkurenciju, izravnu izvoznu konkurenciju i izvoznu konkurenciju na trećim tržištima (vidi Okvir 2. Biltena HNB-a broj 165, 2011.). Skupinu zemalja za formiranje indeksa efektivnih tečajeva kune čini 20 zemalja partnera, a to su: a) iz europodručja osam zemalja: Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Slovenija i Španjolska; b) iz EU-a, a izvan europodručja, pet zemalja: Češka, Madžarska, Poljska, Švedska i Velika Britanija te c) izvan EU-a sedam zemalja: Bosna i Hercegovina, Japan, Kina, SAD, Srbija, Švicarska i Turska. Ponderi koji se pridružuju pojedinim zemljama u izračunu efektivnih tečajeva kune jesu ponderi koji se mijenjaju s vremenom (engl. time varying weights), a izračunati su tako da odražavaju prosječnu strukturu vanjske trgovine RH tijekom tri uzastopne godine (više o tome vidi u Okviru 3. Biltena HNB-a broj 205, 2014.), sve do razdoblja 2013. – 2015., koje se trenutačno koristi i pri izračunu indeksa za iduće godine. Posljednje ažuriranje pondera (2013. – 2015.) odražava i promjene u strukturi vanjske trgovine Hrvatske nakon ulaska u EU, kada se promijenilo statističko praćenje trgovine robom. Pritom se izvoz robe i dalje prikazuje prema zemlji namjene, dok se na strani uvoza podaci iskazuju prema zemlji otpreme, a ne prema zemlji podrijetla, što je pridonijelo statističkom povećanju vrijednosti uvoza iz zemalja članica EU-a uz istovremeni pad uvoza iz ostalih zemalja. Glede strukture pondera, to je rezultiralo smanjenjem pondera Kine, Italije, SAD-a i Japana, a povećanjem pondera Austrije, Slovenije, Madžarske, Njemačke i Nizozemske, u odnosu na razdoblje 2010. – 2012. Pri izračunu efektivnih tečajeva kune koristi se metodologija fiksnoga ulančanog povezivanja na trogodišnjoj razini (engl. fixed chain-linking). Serije baznih indeksa izračunate su na osnovi 2010. godine. Povećanje indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune u određenom razdoblju pokazatelj je deprecijacije tečaja kune prema košarici valuta i obratno.

Indeks realnoga efektivnog tečaja ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih tečajeva kune korigiranih odgovarajućim indeksima relativnih cijena ili troškova (odnos indeksa cijena ili troškova u zemljama partnerima i domaćih cijena). Za deflacioniranje se primjenjuju indeksi proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu, indeksi potrošačkih cijena, odnosno harmonizirani indeksi potrošačkih cijena za zemlje članice EU-a i indeksi jediničnih troškova rada u ukupnom gospodarstvu i prerađivačkoj industriji. Serija indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu (domaćem i nedomaćem) za Hrvatsku je raspoloživa od siječnja 2010., a za godine prije 2010. serija indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu jednaka je indeksu proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. Serija potrošačkih cijena u Hrvatskoj konstruirana je tako da se do prosinca 1997. godine primjenjuju indeksi cijena na malo, a od siječnja 1998. indeksi potrošačkih cijena. Podaci o jediničnim troškovima rada nisu dostupni za sve zemlje, pa je košarica zemalja za izračun realnoga efektivnog tečaja kune uz jedinične troškove rada u ukupnom gospodarstvu i prerađivačkoj industriji sužena na 15 odnosno 13 zemalja trgovinskih partnera – sve zemlje trgovinski partneri (dakle njih 20) bez Švicarske, Turske, Kine, BiH i Srbije, odnosno bez spomenutih pet te Belgije i Japana. Jedinični troškovi rada za Hrvatsku izračunati su kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i proizvodnosti rada, izraženo kao BDP po zaposlenom (više o izračunu jediničnih troškova rada vidi u Okviru 1. Biltena HNB-a broj 141, 2008.). Podaci o realnom efektivnom tečaju za posljednji su mjesec preliminarni. Također su moguće određene korekcije prijašnjih podataka u skladu s naknadnim izmjenama podataka o deflatorima koji se primjenjuju u izračunu indeksa realnoga efektivnog tečaja kune.