Ukupna inflacija u svibnju

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u svibnju 2025. ubrzala na 4,3% s 4,0% zabilježenih u travnju (Slika 1. i Tablica 1.) čemu je najviše pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena hrane. Osim toga, primjetno se ubrzala inflacija cijena usluga, a blago se ubrzala i inflacija cijena energije. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) također se ubrzala u svibnju, na 4,3% s 4,2% koliko je iznosila u prethodna dva mjeseca. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) također se ubrzala, s 3,2% u travnju na 3,5% u svibnju. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije je u svibnju ostala nepromijenjena. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u svibnju 2025. usporila na 1,9%, s 2,2% koliko je iznosila u prethodna dva mjeseca, te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u svibnju primjetno povećala u odnosu na prethodni mjesec. Usporavanju inflacije na razini cijelog europodručja u svibnju je pridonijelo usporavanje inflacije cijena usluga te se sukladno tome temeljna inflacija u europodručju usporila na 2,3%, s 2,7% ostvarenih u travnju.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za svibanj 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u svibnju

Ubrzavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u svibnju poglavito je pridonijelo snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane, a u nešto manjoj mjeri i ubrzavanje inflacije cijena usluga. Nakon što se u prethodna tri mjeseca usporavala, inflacija cijena hrane se u svibnju primjetno ubrzala (na 5,6%, s 4,6% u travnju). Istovremeno se blago ubrzala i inflacija cijena energije (na 1,5% s 1,4%). Osim toga, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u svibnju se blago ubrzala (na 4,3% s 4,2%) s obzirom da je primjetno ubrzavanje inflacije cijena usluga (na 7,6% sa 7,2%) djelomično ublaženo usporavanjem inflacije cijena industrijskih proizvoda (na 0,3% s 0,5%). Usluge tako nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,3% usluge pridonose s 2,5 postotnih bodova, a hrana s 1,6 postotnih bodova.

Ubrzavanju ukupne inflacije u svibnju, mjerene IPC-om, poglavito je pridonijelo ubrzavanje inflacije cijena hrane (na 5,1% s 4,1%). Istovremeno se puno manje ubrzala inflacija cijena energije (na 1,7% s 1,5%) i inflacija cijena usluga (na 6,2% sa 6,1%). Nasuprot tome, usporila se inflacija cijena industrijskih proizvoda (na 0,1% s 0,3%). Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u svibnju je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec te iznosi 0,8 postotnih bodova (Slika 2.). Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga koji je kod HIPC-a iznosio spomenutih 2,5 postotnih bodova naprema 1,6 postotnih bodova koliko su usluge pridonijele inflaciji mjerenoj IPC-om. To je rezultat većeg udjela usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista.

Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,0% u travnju na 4,3% u svibnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Ubrzavanje inflacije ostvareno u svibnju 2025. tako odražava pojačane tekuće pritiske na cijene hrane i usluga (Slika 3.). Istovremeno je povoljan bazni učinak tek djelomično ublažio ubrzavanje inflacije cijena usluga. Nasuprot tome, nepovoljan bazni učinak rezultirao je blagim ubrzavanjem inflacije cijena energije.

Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u svibnju 2025. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". ↑