Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2023. godine
Prema konačnim podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju ožujka 2023. godine iznosilo je 48,1 mlrd. eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2022. ostvaren rast od 2,1 mlrd. eura (ili 4,5%), a u odnosu na kraj ožujka 2022. taj je dug veći za 2,7 mlrd. eura (ili 5,9%), od čega je najveći dio povećanja duga u razdoblju od godine dana nastao u prvom tromjesečju 2023. Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 1,2 mlrd. eura (ili 7,7%) i porasta unutarnjeg duga za 3,9 mlrd. eura (ili 13,0%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 2,5 mlrd. eura (ili 7,9%), a inozemni dug smanjio se za 0,4 mlrd. eura (ili 2,7%). Na kraju ožujka 2023. 69,8% duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30,2% duga odnosilo na inozemni dug. Udio unutarnjeg duga u ukupnom dugu opće države povećao se za 4,4 postotna boda na godišnjoj razini.
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], nakon smanjivanja udjela duga u BDP-u sedam tromjesečja zaredom, u prvom tromjesečju 2023. dolazi do blagog rasta, do čega je došlo zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a. Ukupni dug na kraju ožujka 2023. godine iznosio je 69,5% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 75,9%, što je smanjenje od 6,4 postotnih bodova na godišnjoj razini i povećanje od 0,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 68,8%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (30,2%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 4,0%). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2023. godine bio za 0,8 mlrd. eura (ili 29,2%) manji u odnosu na kraj ožujka 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 mlrd. eura (ili 7,8%). Podaci upućuju na trend rasta dugoročnog duga, i kredita i još više vrijednosnica, uz istovremenu stagnaciju kratkoročnog duga.
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug. ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑