Statistička priopćenja

Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2024. godine

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2024. godine

Objavljeno: 28.6.2024.

Prema podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2024. ukupno stanje konsolidiranog duga sektora opće države[1] na kraju ožujka 2024. godine iznosilo je 49,5 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj prosinca 2023. ostvaren rast od 1,3 mlrd. EUR (ili 2,6%), a u odnosu na kraj ožujka 2023. taj je dug veći za 1,1 mlrd. EUR (ili 2,3%). Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni dug na kraju ožujka 2024. godine iznosio je 63,3% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je omjer iznosio 68,6%, što je smanjenje od 5,3 postotnih bodova na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja bilježi se povećanje omjera duga i BDP-a za 0,2 postotna boda.

Slika 1. Konsolidirani dug opće države i omjer duga i BDP-a

Na smanjenje omjera duga i BDP-a od 5,3 postotna boda na godišnjoj razini negativno je utjecala promjena nominalnog duga za +1,4 postotna boda, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za -6,7 postotnih bodova.

Slika 2. Relativne godišnje promjene duga opće države

Na kraju ožujka 2024., prema strukturi duga opće države po financijskim instrumentima[3], najveći udio imaju dugoročni dužnički vrijednosni papiri (64,7%), zatim krediti i depoziti (29,4%) te kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (5,9%). Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri porasli su za 1,4 mlrd. EUR (ili 89%) u odnosu na ožujak 2023. i ostvarili najveći relativni porast u ukupnoj strukturi duga, a 3,2% na 5,9%.

Slika 3. Nekonsolidirani dug opće države po instrumentima duga

 

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)


 

  1. Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug.

  2. Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a.

  3. Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.