Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Statistika
- Kalendar objava
- Statistička priopćenja
- Pokazatelji poslovanja bankovnog sustava
- Glavni makroekonomski indikatori
-
Statistički podaci
-
Financijski sektor
- Doprinos Republike Hrvatske monetarnim agregatima europodručja
- Konsolidirana bilanca MFI-ja
- Središnja banka (HNB)
- Druge monetarne financijske institucije
- Druga financijska društva
- Sektor opće države
- Sektor inozemstva
- Financijski računi
- Vrijednosni papiri
- Odabrane nefinancijske statistike
- Platni sustavi
- Platne usluge
- Gotov novac
- Promet ovlaštenih mjenjača
- Arhiva
-
Financijski sektor
- SDDS
- Regulativa
- Informacije za obveznike izvještavanja
- Informacije za korisnike statističkih podataka
- Korištenje povjerljivih statističkih podataka HNB-a za znanstvene svrhe
- Anketna istraživanja
- Eksperimentalne statistike
Statistička priopćenja
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2024. godine
Prema podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2024. ukupno stanje konsolidiranog duga sektora opće države[1] na kraju ožujka 2024. godine iznosilo je 49,5 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj prosinca 2023. ostvaren rast od 1,3 mlrd. EUR (ili 2,6%), a u odnosu na kraj ožujka 2023. taj je dug veći za 1,1 mlrd. EUR (ili 2,3%). Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni dug na kraju ožujka 2024. godine iznosio je 63,3% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je omjer iznosio 68,6%, što je smanjenje od 5,3 postotnih bodova na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja bilježi se povećanje omjera duga i BDP-a za 0,2 postotna boda.
Slika 1. Konsolidirani dug opće države i omjer duga i BDP-a
Na smanjenje omjera duga i BDP-a od 5,3 postotna boda na godišnjoj razini negativno je utjecala promjena nominalnog duga za +1,4 postotna boda, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za -6,7 postotnih bodova.
Slika 2. Relativne godišnje promjene duga opće države
Na kraju ožujka 2024., prema strukturi duga opće države po financijskim instrumentima[3], najveći udio imaju dugoročni dužnički vrijednosni papiri (64,7%), zatim krediti i depoziti (29,4%) te kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (5,9%). Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri porasli su za 1,4 mlrd. EUR (ili 89%) u odnosu na ožujak 2023. i ostvarili najveći relativni porast u ukupnoj strukturi duga, a 3,2% na 5,9%.
Slika 3. Nekonsolidirani dug opće države po instrumentima duga
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug. ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a. ↑
-
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑