Statistička priopćenja

Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za prosinac 2023. godine

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za prosinac 2023. godine

Objavljeno: 22.4.2024.

Prema konačnim[1] podacima statistike državnih financija za četvrto tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[2] na kraju prosinca 2023. godine iznosilo je 48,2 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj rujna 2023. ostvaren rast od 0,3 mlrd. EUR (ili 0,6%), a u odnosu na kraj prosinca 2022. taj je dug veći za 1,8 mlrd. EUR (ili 4,0%). Rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga od 0,7 mlrd. EUR (ili 4,7%) i porasta unutarnjeg duga od 2,5 mlrd. EUR (ili 8,1%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 0,4 mlrd. EUR (ili 1,2%), a inozemni dug smanjio se za 0,1 mlrd. EUR (ili 0,7%).

Slika 1. Konsolidirani dug opće države u posljednjih 12 mjeseci

Promatrano u odnosu na godišnji BDP[3], ukupni dug na kraju prosinca 2023. godine iznosio je 63,0% BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 67,8%, što je smanjenje od 4,8 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 63,9%.

Slika 2. Konsolidirani dug opće države u duljem razdoblju
 

Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države[4]. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (66,0%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,3%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 4,7%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2023. godine bio za 0,3 mlrd. EUR (ili 12,8%) veći u odnosu na kraj prosinca 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 1,5 mlrd. EUR (ili 3,4%).

Slika 3. Nekonsolidirani dug opće države prema glavnim instrumentima i ročnosti

 

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)

 


  1. Podatke je potvrdio Eurostat u sklopu procesa notifikacije fiskalnog izvješća.

  2. Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug.

  3. Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a.

  4. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.