Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za prosinac 2022. godine
Prema konačnim[1] podacima statistike državnih financija za četvrto tromjesečje 2022. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju prosinca 2022. godine iznosilo je 46,1 milijardu eura, pa je u odnosu na kraj rujna 2022. ostvaren rast od 0,4 milijarde eura (ili 0,9%), a u odnosu na kraj prosinca 2021. taj je dug veći za 0,5 milijardi eura (ili 1,0%). Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 0,6 milijardi eura (ili 3,8%) i porasta unutarnjeg duga za 1,0 milijardi eura (ili 3,5%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug pao za 0,1 milijardu eura (ili 0,3%), a inozemni dug porastao je za 0,5 milijardi eura (ili 3,4%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], udio duga u BDP-u smanjuje se već sedmo tromjesečje zaredom, iako sve sporije, te na kraju 2022. bilježi svoju najnižu vrijednost još od kraja 2012. godine kad je iznosio 69,2%. Ukupni dug na kraju prosinca 2022. godine iznosio je 68,4% BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 78,4%, što je smanjenje od 10 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 2 postotna boda u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 70,4%. Godišnji pad udjela duga u BDP-u od 10 postotnih bodova rezultat je izrazito snažnog nominalnog rasta BDP-a uz istovremeno vrlo blagi rast duga.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (30,5%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 4,6%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2022. godine bio za 0,7 milijardi eura (ili 24,2%) manji u odnosu na kraj prosinca 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 1,0 milijardi eura (ili 2,4%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)