Uvodne napomene

Makroprudencijalni dijagnostički proces sastoji se od ocjenjivanja makroekonomskih i financijskih odnosa i kretanja koji mogu rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Pritom se pojedinačni signali koji upozoravaju na povećan stupanj rizika detektiraju na temelju kalibracija statističkim metodama, regulatornih standarda ili stručnih procjena. Oni se sintetički prikazuju u mapi rizika, a indiciraju razinu i dinamiku ranjivosti te tako olakšavaju postupak identifikacije sistemskog rizika, što podrazumijeva određivanje njegove prirode (strukturna ili ciklička), lokacije (segment sustava u kojem se razvija) i izvora (primjerice, odražava li više poremećaje na strani ponude ili na strani potražnje). S obzirom na tu dijagnostiku, optimizira se instrumentarij i kalibrira intenzitet mjera koje bi trebale najučinkovitije djelovati na rizik, reducirati regulatorni rizik, uključujući mogućnost nepoduzimanja aktivnosti, te minimizirati potencijalna negativna prelijevanja na druge sektore kao i neočekivane prekogranične učinke. Osim toga, na taj se način tržišni sudionici informiraju o identificiranim ranjivostima i rizicima koji bi se mogli materijalizirati i ugroziti financijsku stabilnost.

Pojmovnik

Financijska stabilnost je stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom funkcioniranju ukupnoga financijskog sustava u procesima alokacije financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove te pridonošenju dugoročno održivome gospodarskom rastu.

Sistemski rizik definira se kao rizik nastupanja događaja koji kroz različite kanale mogu onemogućiti obavljanje financijskih usluga ili rezultirati snažnim porastom njihovih cijena i ugroziti neometano poslovanje većeg dijela financijskog sustava, a stoga negativno djelovati i na realnu gospodarsku aktivnost.

Ranjivost u kontekstu financijske stabilnosti označuje strukturna obilježja, odnosno slabosti domaćega gospodarstva koje ga mogu činiti manje otpornim na moguće šokove i pojačavati negativne posljedice tih šokova. U publikaciji se analiziraju rizici povezani s događajima ili kretanjima čija materijalizacija može rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Primjerice, zbog visokih omjera javnog i inozemnog duga i BDP-a te visokih potreba za njegovim (re)financiranjem, Hrvatska je vrlo ranjiva s obzirom na moguće promjene financijskih uvjeta i izložena je rizicima promjene kamatnih stopa ili tečaja.

Mjere makroprudencijalne politike podrazumijevaju primjenu instrumenata ekonomske politike, a ovisno o specifičnostima rizika i obilježjima njegove materijalizacije mogu biti standardne mjere makroprudencijalne politike. Osim toga, mjere monetarne, mikroprudencijalne, fiskalne i drugih politika mogu se također, ako je to potrebno, upotrebljavati u makroprudencijalne svrhe. Isto tako, s obzirom na to da unatoč određenim pravilnostima evolucija sistemskog rizika i njegove posljedice mogu biti teško predvidive u svim svojim manifestacijama, uspješno očuvanje financijske stabilnosti ne zahtijeva samo međuinstitucionalnu suradnju u području njihove koordinacije, već po potrebi i oblikovanje dodatnih mjera i pristupa.

1. Identifikacija sistemskih rizika

Rizici u financijskom sustavu Republike Hrvatske u prvoj polovini 2023. nisu se znatnije promijenili i izloženost sistemskim neravnotežama ostala je na umjerenoj razini, uz nešto povoljnije izglede u kratkom roku. Rast kamatnih stopa i pooštravanje uvjeta kreditiranja povećavaju ranjivosti nefinancijskog sektora, što u uvjetima povišene inflacije i usporavanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i europodručju jača rizike za financijsku stabilnost. No, nepovoljne učinke usporavanja gospodarske aktivnosti, porasta kamatnih stopa i strožih uvjeta financiranja na kućanstva ublažava i dalje snažno tržište rada obilježeno snažnim rastom realnih plaća. Također, solidni poslovni rezultati nefinancijskih poduzeća u 2022. i još uvijek razmjerno blag porast tereta otplate duga jačaju njihovu otpornost. Iako su cijene nekretnina nastavile snažno rasti i na početku 2023., vidljivo je smanjenje prometa na tržištu, što u razdoblju pogoršavanja uvjeta financiranja i slabljenja gospodarske aktivnosti navješćuje mogućnost preokreta ciklusa tržišta stambenih nekretnina.

Slika 1. Mapa rizika, srpanj 2023.

Napomena: Strelice označuju promjene u odnosu na Mapu rizika objavljenu u Financijskoj stabilnosti br. 24 (svibanj 2023.)
Izvor: HNB

Gospodarstvo europodručja na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu ušlo je u tehničku recesiju. Unatoč padu cijena energenata i popuštanju zastoja u dobavnim lancima, izgledi industrijske proizvodnje u europodručju dodatno su se pogoršali kao posljedica slabije domaće i inozemne potražnje za dobrima te početka djelovanja pooštravanja monetarne politike na gospodarsku aktivnost. S druge strane, preusmjeravanje potražnje prema uslugama i dalje je podupiralo aktivnost uslužnog sektora, koji i dalje ostvaruje razmjerno dobre rezultate nakon prigušene aktivnosti tijekom pandemije. Istodobno se inflacija u europodručju počela tek blago smanjivati, a putanja njezina smanjenja ovisit će o brzini prijenosa nižih cijena sirovina i energenata na cijene hrane kao i o intenzitetu cjenovnih pritisaka u uslužnom sektoru u svjetlu sve snažnijeg rasta troškova rada.

Rast hrvatskoga gospodarstva u prvoj je polovini 2023. ostao razmjerno robustan, i to zahvaljujući snažnim uslužnim djelatnostima, dok je rast industrijske aktivnosti ostao prigušen. Slabost industrijske proizvodnje u Hrvatskoj može se povezati s usporavanjem rasta robnog izvoza, potaknutog slabijom gospodarskom aktivnosti glavnih vanjskotrgovinskih partnera. S druge strane, iznimno dobri turistički rezultati na početku godine zajedno s raspoloživim mjesečnim pokazateljima za drugo tromjesečje navješćuju nastavak snažne potražnje za uslugama. U skladu s navedenim HNB očekuje da bi realna stopa rasta hrvatskoga gospodarstva u 2023. mogla iznositi 2,9%^[1], što je osjetno iznad prosjeka europodručja.

Inflacija pokazuje znakove usporavanja i u Republici Hrvatskoj, ponajviše pod utjecajem pada cijena energije i sporijeg rasta cijena hrane. No, temeljna inflacija tek se blago usporila. Između ostalog, snažna potražnja za uslugama pridonosi ustrajnosti temeljne inflacije, pri čemu bi nadolazeći vrhunac turističke sezone mogao potaknuti dodatni rast cijena pojedinih usluga. Pokušaj nadoknade gubitka kupovne moći u uvjetima snažnog tržišta rada, praćenog niskom nezaposlenosti i raširenim manjkovima radne snage, potaknuo je ubrzanje rasta nominalnih plaća, što dodatno pridonosi inflatornim pritiscima.

Ustrajnost temeljne inflacije zahtijeva zadržavanje monetarne politike u restriktivnom području. Europska središnja banka u lipnju je dodatno podignula ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, čime je od početka ciklusa pooštravanja monetarne politike, u godinu dana, podignula ključne kamatne stope za ukupno 4 postotna boda. Financijska su tržišta na početku godine očekivala puno blaži intenzitet podizanja ključnih kamatnih stopa ESB-a. Međutim, uzmu li se u obzir ustrajnost inflacije, nepovoljni izgledi za inflaciju u srednjem roku i vrijeme potrebno za transmisiju dosadašnjih mjera monetarne politike, Upravno vijeće ESB-a odlučilo se na puno snažniji intenzitet pooštravanja. Pooštravanje se nastavilo i tijekom ožujka zbog neizvjesnosti glede stanja američkoga i, u manjoj mjeri, europskoga bankovnog sustava nakon propasti nekoliko velikih banaka u SAD-u i jedne banke u Švicarskoj. Investitori su u njihovu svjetlu očekivali odgodu ili usporavanje intenziteta daljnjeg pooštravanja monetarne politike ESB-a. Trenutačna očekivanja tržišta ipak upućuju na to da ciklusu podizanja kamatnih stopa još nije došao kraj (Slika 2.). Uz porast kamatnih stopa, prestanak reinvestiranja unutar programa otkupa vrijednosnih papira (engl. Asset Purchase Programme, APP) i pojačana dospijeća kredita u sklopu ciljanih dugoročnih operacija refinanciranja (engl. Targeted long-term refinancing operations, TLTRO) dodatno jačaju restriktivan karakter monetarne politike^[2], što može povećavati rizike neurednih promjena cijena na tržištima (Slika 3.). S obzirom na to da je Hrvatska postala članicom europodručja početkom 2023. godine, domaće banke nisu mogle sudjelovati u ciljanim operacijama dugoročnih refinanciranja, stoga nemaju dospjelih obveza na osnovi posuđenih sredstava unutar navedenog programa.

Slika 2. Investitori očekuju višu terminalnu stopu ESB-a nakon lipanjske monetarne odluke nego na početku godine

Napomena: OIS stope (engl. Overnight Index swap) odnose se na ugovorene stope ugovorima o razmjeni kamatnih stopa (engl. Interest rate swaps). Na grafikonu su prikazane stope za različite ročnosti OIS ugovora temeljenih na kratkoročnim kamatnim stopama na prekonoćnom međubankarskom tržištu europodručja.
Izvor: Bloomberg

Slika 3. Otplate unutar programa ciljanih dugoročnih operacija mogle bi imati snažan utjecaj na likvidnost bankovnih sustava pojedinih zemalja

Napomena: Podaci se odnose na travanj 2023.
Izvori: ESB; izračun HNB-a

Rast raspoloživog dohotka podupire otpornost sektora kućanstava. Snažno tržište rada i dalje bi moglo podupirati rast raspoloživog dohotka i ublažavati učinke povišene inflacije i rasta kamatnih stopa na ranjivost kućanstava. Unatoč rastu realnih plaća, realna se potrošnja u prvom tromjesečju 2023. smanjila, što može biti motivirano željom za jačanjem štednje, koja se lani smanjila na vrlo nisku razinu. No, mjesečni podaci o maloprodaji u travnju i svibnju kao i anketa o pouzdanju potrošača upućuju na oporavak potrošačkog optimizma. Ubrzao se i porast gotovinskih kredita sektoru kućanstava, pri čemu se, nakon višegodišnjeg razdoblja zadržavanja na umjerenim razinama, vrijednost njihovih transakcija na početku ove godine približila prosjeku pretpandemijskog razdoblja. I stambeni krediti nastavljaju robusno rasti potaknuti ovogodišnjim ciklusom subvencioniranja kredita APN-a (Slika 4.).

Kamatne stope na kredite tek su umjereno porasle i za sada se ne vide jači učinci stezanja monetarne politike na povećanje ranjivosti kućanstava. Otpornost kućanstava na nepovoljne učinke porasta kamatnih stopa podupire znatan udio kredita ugovorenih uz fiksnu kamatnu stopu kao i rasprostranjenost nacionalne referentne stope (NRS) kao referentnog parametra za varijabilne kamatne stope, koja se za sada tek blago povećava. Budući da je i zakonsko ograničenje maksimalnih kamatnih stopa na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom suštinski uglavnom pod utjecajem kretanja NRS-a, to podržava nisku razinu ograničenja za stambene kredite i djeluje stabilizirajuće na materijalizaciju kamatnog rizika kod stambenih kredita. Konačno, u segmentu kredita vezanih uz EURIBOR, s obzirom na rast toga referentnog parametra, vidljiva je pojačana aktivnost potrošača s ciljem ublažavanja kamatnog rizika. (vidi Okvir 1. Rezultati aktivnosti poduzetih s ciljem informiranja potrošača o kamatnom riziku). Međutim, zadržavanje monetarne politike u restriktivnom području u dužem razdoblju može potaknuti porast kamatnih stopa na depozite, što bi se odrazilo ponajprije na rast NRS-a, a onda i na zakonsko ograničenje varijabilnih kamatnih stopa.

Slika 4. Transakcije gotovinskih nenamjenskih kredita dosegnule su razine s početka 2020.

Izvor: HNB

Slika 5. Distribucije profitnih marži upućuju na zadovoljavajuće rezultate u 2022.

Izvori: Fina; izračun HNB-a

Nefinancijska poduzeća solidno posluju, pri čemu je određeno poboljšanje vidljivo i u segmentu rizičnijih poduzeća. Poduzeća su tijekom 2022. uspjela sačuvati svoje profitne marže na visokoj razini i prebaciti porast troškova proizvodnje na potrošače (Slika 5.). Unatoč asimetričnim utjecajima snažnog skoka cijena energenata i sirovina, bolje posluju i rizičnija poduzeća, a među njima su poslovne rezultate najviše poboljšala poduzeća iz uslužnih djelatnosti povezanih s turizmom, koja su ujedno bila najviše pogođena pandemijom. Nakon izrazito snažnog rasta kreditiranja tijekom 2022., osobito kod poduzeća iz djelatnosti energetike pod utjecajem rasta cijena energenata, smanjenje cijena sirovina i energenata smanjilo je početkom ove godine potražnju za kreditima. Kamatne stope na novoodobrene kredite nefinancijskim poduzećima u prvoj su polovini 2023. nastavile rasti, što se počelo odražavati i na kamatne troškove poduzeća. Također, od početka 2022. povećava se udio dugoročnih kredita i kredita s promjenjivom kamatnom stopom u novoodobrenim kreditima. To bi moglo povećati utjecaj kamatnog rizika na poslovanje poduzeća. No, dobri poslovni rezultati, porast likvidnosti kao i porast kapitala u odnosu na dug povećavaju njihovu sposobnost apsorpcije viših troškova financiranja (za više informacija vidi poglavlje C, Financijska stabilnost br. 24).

Iako cijene na tržištu nekretnina nastavljaju snažno rasti, smanjenje broja transakcija u uvjetima pogoršavanja uvjeta financiranja upućuje na mogućnost preokreta ciklusa na tržištu nekretnina. Prema podacima DZS-a stopa rasta cijena stambenih nekretnina u prvom tromjesečju 2023. iznosila je 2% na tromjesečnoj razini i 14% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time se kretanja tržišta nekretnina u Hrvatskoj nastavljaju odvajati od kretanja u drugim članicama EU-a, među kojima je ponegdje već u drugoj polovini 2022. započeo i pad cijena. Od sredine 2022. smanjio se broj transakcija na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, što upućuje na slabljenje potražnje i naznačuje mogućnost preokreta aktualnog ciklusa na tržištu nekretnina (slike 6. i 7.). Izloženost bankarskog sektora rizicima tržišta nekretnina zadržava se na sličnim razinama kao i tijekom 2022., pri čemu smanjenje vrijednosti omjera iznosa kredita prema vrijednosti instrumenta osiguranja (LTV, engl. Loan-to-value) upućuje na moguće postroživanje uvjeta odobravanja novih stambenih kredita.

Slika 6. Ciklus na tržištu nekretnina od 2002. do 2015.

Napomena: Prikazani su tromjesečni podaci, pri čemu natpisi uz pojedine opservacije označuju početak godine.
Izvori: DZS; Porezna uprava; izračun HNB-a

Slika 7. Ciklus na tržištu nekretnina od 2015. godine

Napomena: Prikazani su tromjesečni podaci, pri čemu natpisi nad podacima označuju početak godine.
Izvori: DZS; Porezna uprava; izračun HNB-a

Bankovni sustav visoko je likvidan i kapitaliziran, a nastavak rasta profitabilnosti dodatno jača njegovu otpornost. Stopa ukupnoga kapitala banaka smanjila se, s 24,8% na kraju 2022. godine, na 23,6% krajem prvog tromjesečja 2023., kao rezultat isplata dobiti prethodne godine i smanjenja iznosa prijelaznih usklađenja redovnoga osnovnoga kapitala^[3], no i dalje ostaje vrlo visoka, osobito u usporedbi s drugim članicama europodručja. U prvoj polovini 2023. dobit banaka snažno je porasla zahvaljujući rastu ključnih kamatnih stopa i činjenici da su aktivne kamatne stope banaka brže i snažnije reagirale na pooštravanje monetarne politike od pasivnih kamatnih stopa, povećavajući neto kamatne prihode banaka (Slika 8.). U tome znatan izvor prihoda čini i prihod od polaganja sredstava na prekonoćni depozit kod središnje banke. Nizak trošak izvora sredstava banaka uvjetovan je dominacijom depozita među izvorima sredstava banaka i iznimno visokim viškovima likvidnosti koji omogućuju bankama zadržavanje troška privlačenja depozita na niskim razinama. Iako je odljev transakcijskih depozita u prvoj polovini 2023. povezan s izdanjem narodne obveznice blago smanjio stabilne izvore financiranja, oni se i dalje zadržavaju na daleko višoj razini od regulatornih zahtjeva.

Kvaliteta kreditnog portfelja banaka ostaje povoljna, a kvarenje bi se moglo očekivati tek u slučaju osjetnijeg pogoršanja makroekonomskih uvjeta i snažnijeg prelijevanja pooštravanja monetarne politike na uvjete financiranja. Iako se vrijednost neprihodonosnih kredita nastavila smanjivati, tijekom prvog tromjesečja udio neprihodonosnih plasmana u ukupnima porastao je vrlo blago (za 0,2 postotna boda) zbog bržeg smanjenja ukupnih plasmana pod utjecajem pada iznosa sredstava položenih kod središnje banke. Na mogući porast kreditnog rizika može upućivati tek blagi porast udjela kredita u fazi 2 u djelatnostima prerađivačke industrije i energetike.

Slika 8. Uz rast kamatnih stopa, raste i neto kamatni prihod banaka

Napomena: Ostali učinci uključuju sve ostale stavke računa dobiti i gubitka koje utječu na dobit nakon poreza. Vrijednosti za prvo tromjesečje 2023. godine anualizirane su radi usporedbe s prijašnjim godinama.
Izvor: HNB

Slika 9. Udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima banaka nastavio se smanjivati

Izvor: HNB

2. Potencijalni okidači za materijalizaciju rizika

Zbog nastavka rata u Ukrajini i povećanja svjetskih političkih antagonizama, geopolitička situacija i dalje je važan okidač materijalizacije rizika za financijsku stabilnost. Iako financijska tržišta sve manje pozornosti pridaju sukobu Rusije i NATO saveza (Slika 10.), mogućnost izravnog sukoba zadržava globalne geopolitičke rizike na povišenim razinama. U proteklom razdoblju došlo je i do znatnog povećanja napetosti između Kine i SAD-a, dok bi kineske vojne aktivnosti na Dalekom istoku te nastavak tehnološkog odvajanja između Kine i zapadnih zemalja mogli dodatno povećati napetosti u međusobnim odnosima.

Slika 10. Geopolitički rizici i dalje su pojačani

Napomena: BlackRock Geopolitical Risk Indicator (BGRI) prati relativnu učestalost brokerskih izvješća (preko platforme Refinitiv) i financijskih vijesti (Dow Jones News) povezanih s određenim rizicima. Pri formiranju indikatora veća se važnost daje podacima iz brokerskih izvještaja. BGRI odražava razinu tržišne pozornosti za svaki rizik u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje.
Izvor: Black Rock Institute

Slika 11. Usporavanje gospodarstva europodručja

Napomena: Prikazane vrijednosti dobivene su tako da je vrijednost indeksa PMI (indeks menadžera nabave) oduzeta od 50; pozitivne vrijednosti označuju razdoblje ekspanzije, a negativne označuju razdoblje kontrakcije gospodarstva.
Izvori: Bloomberg; izračun HNB-a

Nepovoljna makroekonomska kretanja također mogu pojačati rizike za financijsku stabilnost, posebice ako gospodarska aktivnost snažnije kontrahira. Najnoviji mjesečni pokazatelji u europodručju upućuju na mogućnost da realna kretanja nastave podbacivati u odnosu na aktualne projekcije, prema kojima se u 2023. očekuje blagi rast. U lipnju je kompozitni indeks PMI, u skladu sa stagnacijom gospodarske aktivnosti u europodručju, pao na 50,3, uz vidljivo usporavanje rasta u uslužnom sektoru i produbljivanje pada prerađivačke industrije, što najavljuje mogućnost snažnijeg usporavanja gospodarstva (Slika 11.). Nepovoljna makroekonomska kretanja mogla bi narušiti sposobnost kućanstava i nefinancijskih poduzeća da uredno podmiruju kreditne obveze, uz povratne negativne učinke na banke i ostale financijske institucije.

Ako inflacija u europodručju ostane ustrajno povišena, to bi moglo potaknuti dodatno postroživanje monetarne politike. Pritisak na viši rast cijena mogao bi vršiti ponovni rast cijena sirovina, posebice energenata, koji bi mogao potaknuti punjenje europskih skladišta plina usporedno s ponovnim otvaranjem kineskoga gospodarstva. Dodatno, ako rast plaća bude snažniji od očekivanog, a poduzeća nastave prelijevati rast svojih ulaznih troškova na kupce uz zadržavanje visoke profitabilnosti, to bi moglo generirati dodatno prebacivanje inflacije u odnosu na tekuće projekcije.

Nastavak rasta kamatnih stopa, ako bude praćen snažnom kontrakcijom gospodarstva, mogao bi dovesti do neurednog pada prometa i cijena na tržištu stambenih nekretnina. Iako se u drugim zemljama europodručja još krajem prošle godine tržište stambenih nekretnina počelo usporavati, smanjenje razine cijena i broja transakcija zasad je blago, bez sistemskih učinaka. Iako trenutačna kretanja navješćuju slične trendove i u Hrvatskoj, odnosno mogućnost da nakon smanjivanja broja transakcija uslijedi i blaži pad cijena nekretnina, ne može se otkloniti rizik nepovoljnijih ishoda. Tako bi snažnije pogoršanje domaćega i inozemnoga makroekonomskog okružja uz slabljenje tržišta rada moglo potaknuti snažniji pad likvidnosti na tržištu i smanjivanje cijena stambenih nekretnina. Nadalje, dodatno snažnije pooštravanje uvjeta bankovnoga kreditiranja moglo bi smanjiti pristup kreditiranju i dodatno ojačati negativna kretanja. U takvom bi okružju porastao kreditni rizik za banke, uz smanjenje vrijednosti i utrživosti instrumenata osiguranja.

Ustrajni inflatorni pritisci i mogućnost nagle pojave nestabilnosti u dijelovima financijskog sustava mogu potaknuti neuredan pad cijena na financijskim tržištima. Smanjenje inflatornih pritisaka pridonijelo je smanjenju kolebljivosti na financijskim tržištima (Slika 12.), no promjene u očekivanjima o kretanju inflacije i odgovoru monetarne politike te strah od recesije mogu potaknuti previranja na tržištima i uzrokovati neurednu reevaluaciju financijske imovine. Između ostalog, snažnije usporavanje gospodarske aktivnosti moglo bi povećati neizvršavanje obveza po izdanim korporacijskim obveznicama, dok bi se zbog zatezanja kreditnih uvjeta i smanjenog pristupa financijskim tržištima visokozadužena nefinancijska poduzeća mogla suočiti s većim poteškoćama pri financiranju vlastitih obveza. Tako je u SAD-u vidljivo smanjenje iznosa novih izdanja na tržištu korporacijskih obveznica s visokim prinosom (rizičnijih poduzeća), zbog čega se dio nefinancijskih poduzeća mora skuplje zaduživati ili odustati od refinanciranja. Usporavanje spomenutog tržišta moglo bi se preliti i na europodručje te dodatno povećati cijenu zaduživanja.

Slika 12. Neočekivani šokovi povećavaju kolebljivost tržišta

Napomena: Kolebljivost tržišta SAD-a prikazana je na temelju indeksa VIX, a za europodručje (EP) rabio se indeks kolebljivosti VSTOXX.
Izvor: Bloomberg

3. Recentne makrobonitetne aktivnosti

Uzlazna faza financijskog ciklusa i s tim povezan rast cikličkih sistemskih rizika nastavljeni su i u prvoj polovini 2023., unatoč blagom pooštravanju financijskih uvjeta i usporavanju gospodarske aktivnosti. U takvim okolnostima, HNB je poduzeo mjere s ciljem dodatnog jačanja otpornosti kreditnih institucija, odnosno najavio je povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja na 1,5%, uzimajući pritom u obzir i visoku profitabilnost i dobru kapitalnu poziciju bankarskog sektora. Redovna periodična procjena primjerenosti pondera rizika za izloženosti osigurane nekretninama pokazala je da su ponderi rizika koje je propisao HNB razmjerni ostvarenim i očekivanim gubicima po tim izloženostima. Na osnovi analize sistemske značajnosti trećih zemalja za bankovni sustav Republike Hrvatske izdvojene su Bosna i Hercegovina i Crna Gora te je analizom cikličkih rizika u tim zemljama utvrđeno da nema potrebe za regulatornim postupanjem HNB-a.

3.1. Najavljeno je povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 1% na 1,5%

Hrvatska narodna banka u lipnju 2023. najavila je podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na 1,5%, s obzirom na to da se pokazatelji cikličkoga sistemskog rizika zadržavaju na povišenim razinama. Riječ je o trećem povećanju stope tog instrumenta u nepunih godinu i pol dana, koje se nadovezuje na povećanje stope od 0,5% koje je na snazi od 31. ožujka 2023. i na najavljeno povećanje na 1% s početkom primjene 31. prosinca 2023. Dodatno podizanje stope na 1,5% od 30. lipnja 2024. ojačat će otpornost banaka u okružju i dalje povišenih cikličkih sistemskih rizika, ponajviše u obliku snažnog rasta bankovnih kredita nefinancijskom privatnom sektoru te rasta cijena stambenih nekretnina (vidi poglavlje 1. Identifikacija sistemskih rizika i obrazloženje za podizanje stope objavljeno uz Odluku).

Veći protuciklički zaštitni sloj kapitala ostavlja više prostora za djelovanje HNB-a s ciljem podupiranja poslovanja i kreditne aktivnosti banaka u slučaju materijalizacije cikličkih sistemskih rizika. Istodobno, povećani kapitalni zahtjevi ne bi trebali nepovoljno utjecati na trošak i dostupnost bankovnoga kreditiranja jer domaći je bankovni sustav stabilan i profitabilan te na razini sustava održava znatne viškove kapitala.

Tablica 1. Stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

Izvor: HNB

3.2. Godišnja ocjena primjerenosti pondera rizika za izloženosti osigurane nekretninama

Na osnovi redovne godišnje procjene Hrvatska narodna banka zaključila je kako su važeći ponderi rizika na izloženosti osigurane stambenim i poslovnim nekretninama na području Republike Hrvatske primjereni i nastavljaju se primjenjivati. U RH je u primjeni odluka^[6] kojom je postrožena definicija stambene nekretnine na koju se može primijeniti povlašteni ponder rizika od 35%, koji Uredba 575/2013 propisuje za izloženosti osigurane stambenom nekretninom u kojoj vlasnik stanuje. Isto tako, kod izloženosti osiguranih poslovnim nekretninama spomenuta odluka umjesto standardnog pondera od 50% predviđenog Uredbom 575/2013 propisuje viši ponder rizika od 100% (vidi Tablicu 3. u prilogu). Ocjena prikladnosti tih instrumenata^[7] provedena je u skladu s obvezujućim europskim regulatornim tehničkim standardima^[8] uzimajući u obzir podatke o ostvarenim gubicima za predmetne izloženosti, procjenu očekivanih gubitaka te rizike koji proizlaze iz makroekonomskih kretanja i stanja na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Na osnovi analize ostvarenih gubitaka, trenutačnih i očekivanih kretanja na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj i povezanih sistemskih rizika, u idućih se godinu dana ne očekuje znatniji porast gubitaka po tim izloženostima. Međutim, ti bi se gubici u srednjem roku mogli i povećati ako pogoršanje domaćih i inozemnih makroekonomskih okolnosti uz nastavak rasta kamatnih stopa dovede do snažnijeg pada tržišta nekretnina (vidi poglavlje 2.), zbog čega je primjena strožih pondera rizika za izloženosti osigurane nekretninama na području Republike Hrvatske i dalje ocijenjena primjerenom.

Slika 13. Izloženosti osigurane nekretninama prema korištenim ponderima rizika

Izvor: HNB

3.3. Godišnja analiza sistemske značajnosti trećih zemalja za bankovni sustav Republike Hrvatske

U drugom tromjesečju 2023. Hrvatska narodna banka provela je redovitu godišnju analizu značajnosti trećih zemalja za bankovni sustav Republike Hrvatske, koja je pokazala da se kao materijalno značajne treće zemlje i dalje izdvajaju Bosna i Hercegovina te Crna Gora.^[9] Bosna i Hercegovina nalazi se na listi materijalno značajnih trećih zemlja za bankovni sustav Republike Hrvatske još od 2016. (od kada se počela provoditi analiza značajnosti trećih zemalja), a Crna Gora na tu je listu uvrštena u 2020. Na konsolidiranoj osnovi izloženost domaćega bankarskog sektora prema tim zemljama uglavnom proizlazi iz kreditne aktivnosti društava kćeri domaćih kreditnih institucija, dok se izravne prekogranične izloženosti ponajprije odnose na vlasnička ulaganja. Uz utvrđivanje materijalno značajnih trećih zemalja, provedena je i analiza razvoja sistemskih rizika cikličke prirode u tim zemljama, kojom je utvrđeno da trenutačno ne postoji rizik prekomjernoga kreditnog rasta koji bi zahtijevao poduzimanje regulatornih mjera za hrvatske banke izložene tim tržištima.

3.4. Provođenje makrobonitetne politike u drugim zemljama Europskoga gospodarskog prostora

U drugom tromjesečju 2023. većina zemalja članica EGP-a ostala je pri postojećim mjerama. Jedna je zemlja zbog preokreta financijskog ciklusa donijela odluku o ublažavanju trenutačnih mjera, dok je nekoliko drugih dodatno postrožilo mjere koje se odnose na ublažavanje cikličkih sistemskih rizika i rizika povezanih s tržištem nekretnina.

Češka je najavila spuštanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s trenutačnih 2,5% na 2,25% s početkom primjene od 1. srpnja 2023., uz obrazloženje da je financijski ciklus ušao u silaznu fazu, uzimajući u obzir gospodarske i geopolitičke neizvjesnosti. U odluci se naglašava mogućnost daljnjeg otpuštanja ovoga zaštitnog sloja, ovisno o budućem kretanju cikličkih rizika. Istodobno, ukinut je i obvezujući DSTI (engl. debt service-to-income ratio) omjer^[10] uz obrazloženje kako je uz povišene kamatne stope gornja granica DSTI omjera suvišna. Druge mjere usmjerene na korisnike kredita ostale su i dalje u primjeni (LTV – omjer iznosa kredita i vrijednosti instrumenta osiguranja kredita i DTI – omjer ukupnog duga i dohotka korisnika kredita).

Nizozemska je najavila daljnje podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja s 1% koji je u primjeni od kraja svibnja 2023. na 2% s početkom primjene od 31. svibnja 2024. koja prati uzlaznu fazu financijskog ciklusa i kretanje relevantnih pokazatelja.

Irska stopu ovoga zaštitnog sloja diže treći put u godinu dana i najavila je stopu od 1,5% s primjenom od 7. lipnja 2024., koja se nadovezuje na najavljenu stopu od 1%, koja će se primjenjivati od 24. studenoga 2023. Trenutačno je na snazi stopa od 0,5%. Posljednje podizanje stope konzistentno je s politikom središnje banke o postupnoj izgradnji pozitivne neutralne stope ovoga zaštitnog sloja s ciljem jačanja otpornosti kreditnih institucija na moguće buduće šokove.

Francuska je najavila uvođenje sektorskoga zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini od 3% koji će se primjenjivati na izloženosti prema nefinancijskim korporacijama uz kumulativno ispunjenje dodatnih uvjeta. Mjera se počinje primjenjivati 1. kolovoza 2023., a njezina je svrha ublažavanje ranjivosti povezanih s mogućom prezaduženosti nefinancijskih korporacija u financijskom sustavu.

Tablica 2. Pregled makrobonitetnih mjera po zemljama članicama Europskog gospodarskog prostora i Ujedinjenom Kraljevstvu

Tablica 3. Provedba makrobonitetne politike i pregled makrobonitetnih mjera u Hrvatskoj

1. Za više informacija o projekcijama vidi https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/redovne-publikacije/makroekonomska-kretanja-i-prognoze. ↑

2. Na datum 28. lipnja 2023. dospjele obveze na osnovi kredita unutar ciljanih operacija dugoročnih refinanciranja iznosile su 476,8 milijarda eura. ↑

3. Smanjenje stope kapitala uvjetovano je prijelaznim prilagodbama na računovodstveni standard MSFI 9, i to u dijelu nastavka postupnog uvođenja rezervacija za očekivane kreditne gubitke po MSFI-ju 9 u kapital (faktor "dinamičke" komponente učinka). Dinamička komponenta bankama omogućuje djelomično neutraliziranje učinka dodatnog povećanja rezervacija za financijsku imovinu koja nije umanjena za kreditne gubitke. Inicijalni prijelazni aranžman koji je obuhvaćao razdoblje 2018. – 2022. produžen je u sklopu CRR quick fixa na razdoblje do 2024. Faktor umanjenja dinamičke komponente tijekom 2022. iznosio je 0,75, tijekom 2023. iznosi 0,5, a tijekom 2024. iznosit će 0,25. Iznos prijelaznih usklađenja u prvom je tromjesečju 2023. iznosio 110,6 milijuna eura. ↑

4. Važno je napomenuti da se ove procjene odnose na ugovaranje fiksiranja kamatne stope unutar iste kreditne institucije i moguće je da je dio potrošača refinancirao kredite u drugim kreditnim institucijama, uz fiksiranje kamatne stope. Pritom je moguće da refinanciranje kredita u drugim kreditnim institucijama za dio tih potrošača nije primarno potaknuto ugovaranjem fiksnih stopa, već i drugim koristima koje potrošači mogu ostvariti pri promjeni kreditnih institucija. ↑

5. Najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih kredita u određenoj valuti uvećane za trećinu, dok kamatna stopa na nestambene kredite s promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja ostalih potrošačkih kredita u određenoj valuti, uvećane za polovinu (NN, br. 75/2009., 112/2012., 143/2013., 147/2013., 9/2015., 78/2015., 102/2015., 52/2016. i 128/2022. te NN, br. 101/2017. i 128/2022.).↑

6. Odluka o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva ↑

7. Člankom 11. stavkom 3. Zakona o kreditnim institucijama Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 1.a. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo koje procjenjuje primjerenost pondera rizika i kriterija iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2. te Uredbe. ↑

8. Delegirana Uredba Komisije (EU) 2023/206 od 5. listopada 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju vrste čimbenika koje treba uzeti u obzir pri procjeni primjerenosti ↑

9. Analiza je provedena u skladu s člankom 3. Odluke Europskog odbora za sistemske rizike o procjeni značajnosti trećih zemalja za bankarski sustav Unije u odnosu na priznavanje i određivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja (ESRB/2015/3). ↑

10. Od 1. travnja 2022. na snazi je bio maksimalni DSTI od 45% (ili 50%) neto mjesečnog prihoda korisnika kredita. ↑